субота, 29. новембар 2025.

RAVNOTEŽA U PRIRODI ZAVISI JEDINO OD NAS


Ravnoteža u prirodi zavisi jedino od nas 

Svi delovi prirode, osim čoveka, u stanju su da između sebe uspostave specifičnu vezu, i kroz jedinstvenu silu koja nastaje njihovim spajanjem u jedno telo, jednu želju, oni izuzetnom snagom mogu da utiču na prirodu. Taj uticaj je neuporedivo jači od uragana, tornada, nuklearne eksplozije, vulkanske erupcije ili cunamija. 

Pozitivna snaga jedinstva koju možemo da proizvedemo između nas, i kojom možemo da utičemo na prirodu, u stanju je da umiri sve prirodne katastrofe koje u poslednje vreme tako često nastaju i razaraju same temelje našeg života. 

Sve zavisi od toga da li ćemo konačno razumeti da smo i mi samo jedna od vrsta u prirodi, jedan od njenih nivoa: nepokretan, vegetativan, životinjski i nivo čoveka. Mi pripadamo prirodi i uključeni smo u njen mehanizam umesto da stojimo iznad nje. Precizno mi smo oni koji, kroz svoje nepravilno učešće u prirodi, uzrokujemo sva razaranja u prirodi, kroz svoj pogrešan odnos prema drugima i kroz to što  nemamo želju da se povežemo. 

Ukoliko počnemo da se ujedinjujemo i da uvažavamo jedni druge, moći ćemo da stvorimo pozitivnu, dobronamernu silu između nas koja može da zaustavi sve udarce prirode koji nam se već približavaju. Tako ćemo uvesti red u svet, jer sve zavisi od najvišeg nivoa koji čovečanstvo može da postigne, to jeste od nivoa misli, svesti i želje. 

Zbog toga toplo preporučujem: ujedinimo se, sednimo zajedno, razgovarajmo i razmišljajmo o tome kako kroz našu međusobnu povezanost možemo da utičemo na čitavu stvarnost. To je unutar naše snage — zato hajde da sprovedemo takav eksperiment i da ga posmatramo kao u laboratoriji. Verujem da iz toga možemo da naučimo mnogo o tome kako da utičemo na prirodu i vidimo njen odgovor. 

петак, 28. новембар 2025.

ZAŠTO TOLIKO MNOGO LJUDI NEMA MOTIV DA RADI NA TOME DA IM BUDE BOLJE

  

Zašto toliko mnogo ljudi nema motiv da radi na tome da im bude bolje 

Zašto je danas, u našem svetu, postalo uobičajeno da tako mnogo ljudi nema snage da ustane ujutru, nema motivacije da teži ka ciljevima, nema radost života i nema optimizma za bolju budućnost? Kada je tako težak teret pao na svet? Možemo li pronaći način da povratimo osećaj preživljavanja? Integralni pristup obrazovanju nudi dubinsku analizu i usmerava ka rešenju. 

Početkom prošlog veka, novi svet tehnologije, biznisa i konkurencije otvorio se čovečanstvu. Znali smo da možemo mnogo da profitiramo ukoliko uložimo sebe u nešto. Postojala je želja za uspehom, rastom i postizanjem statusa i časti. Američki san je postao zaraza koja se proširila svetom. Danas su sve mogućnosti otvorene, ali želja unutar nas je nestala. Sve više i više ljudi oseća prazninu materijalnog uspeha, to da će nakon svih svojih napora naići na istu prazninu. Pa zašto da pokušavamo? Ljudi iz nužnosti odlaze na posao, ali unutrašnja iscrpljenost umanjuje osećaj života. I u skladu sa tim, sve više ljudi živi na tabletama, drogama i alkoholu, pokušavajući da unesu malo boje u sivilo života. 

Štaviše, poslednjih decenija svet postaje sve više međusobno povezan, ali istovremeno svako se povukao u svoje čaure. Izgradili smo veštački svet u kojem živimo iza ekrana i podižemo glavu samo kada smo primorani. Skoro da više i ne razgovaramo licem u lice. Živimo u sebi, sa zamišljenim osećajem da smo nezavisni, dok stalno upijamo negativne uticaje drugih od kojih smo naizgled „nezavisni”. 

Kroz ovo raste jaz između integralnog pravca evolucije sveta, koji zahteva uzajamnu, komplementarnu i pozitivnu povezanost između svih, i egocentričnog pravca ljudskog razvoja. Ovaj jaz je koren svakog zamora i bolesti. Mi ne uspevamo da se uskladimo sa međusobno povezanim i međusobno zavisnim svetom koji nas okružuje. 

понедељак, 17. новембар 2025.

PRIRODA NAS NEĆE OSTAVITI NA MIRU


Priroda nas neće ostaviti na miru 

Pitanje: Rekli ste da je Priroda, sa velikim „P”, ekvivalentna konceptu Stvoritelja. Gematrija (numerička vrednost) ove dve hebrejske reči je ista. Otuda, govorimo o Stvoritelju, zar ne? 

Odgovor: Da. 

Komentar:  I kažete, ako smo dobri prema Stvoritelju, onda će i On biti dobar prema nama. 

Moj odgovor: Naravno. Ispunite Njegove zapovesti i videćete kako se On odnosi prema vama na potpuno isti način! Zapovesti su zakoni Prirode. 

Zakoni Prirode nisu fizika, matematika i tako dalje, ono što znamo iz nauke. Zakoni Prirode se odnose na nivo odnosa osobe prema svetu: kako se ljudi odnose jedni prema drugima, kako se osoba odnosi prema nepokretnoj, biljnoj i životinjskoj prirodi, kako se neko odnosi prema univerzumu, prema svemu. To je ono što se podrazumeva pod odnosom osobe prema Stvoritelju. 

Generalno, ovo jednostavno treba da bude ljubav, ispravan i iskren stav prema svemu što je izvan vas. 

Komentar:  Ali, ja već imam ljubav prema sebi, od toga se ne može pobeći. 

Moj odgovor: To je tvoj egoizam. 

петак, 14. новембар 2025.

KOLIKO SE ŽIVOTOM POJEDINCA UPRAVLJA KROZ SLUČAJNOST


Koliko se životom pojedinca upravlja kroz slučajnost?

U životu, ništa se ne dešava slučajno. 

Svi smo povezani nevidljivim nitima naših duhovnih korena.

Svaka interakcija i svako razdvajanje je predodređeno unutar sistema zajedničke duše. Kada vaša duša mora da se sretne sa drugom, zarad svoje ispravke, ta veza će neizbežno da se razvije.

Zbog toga, budite ljubazni i gostoljubivi prema svima koje sretnete. Svaka osoba je deo puta vaše duše, a svaki susret je korak ka njenom savršenstvu.

Link -  𝗛𝗼𝘄 𝗠𝘂𝗰 𝗼𝗳 𝗮 𝗣𝗲𝗿𝘀𝗼𝗻'𝘀 𝗟𝗶𝗳𝗲 𝗜𝘀 𝗚𝗼𝘃𝗲𝗿𝗻𝗲𝗱 𝗕𝘆 𝗖𝗵𝗮𝗻𝗰𝗲?


четвртак, 13. новембар 2025.

DUG ĆE MORATI DA BUDE OTPLAĆEN


Dug će morati da bude otplaćen

Osoba mora da razume da svi žive u svetu u kome nemaju pravo ni na šta. A ukoliko nešto uzmu, potroše za sebe, za svoju korist, onda moraju da plate za to, da vrate, da otplate i tako dalje. 

Pitanje: A činjenica da sve razbijamo, ubijamo, da li se sve to osobi vraća kao bumerang? Šta mislite?

Odgovor: Za sve to moraćemo da platimo na globalnom nivou. 

Komentar: Sećate se, rabi Akiva je rekao da je „knjiga otvorena, i ruka piše“, da se, takoreći, sve pozajmljuje, a kasnije sve to mora da se vrati. 

Moj odgovor: Moraćete. 

Pitanje: Da li je to ono o čemu se ovde radi? 

Odgovor: Da. 

Pitanje: A da li je u redu da se uzme samo ono što je neophodno za preživljavanje? 

Odgovor: Samo zarad preživljavanja, i ukoliko uzimate samo zarad preživljavanja, onda ćete to moći da vratite. 

понедељак, 13. октобар 2025.

DA LI NOVAC MOŽE DA NAM KUPI SREĆU I SIGURNOST?


Da li novac može da nam kupi sreću i sigurnost? 

Postojala su vremena u kojima bi osoba koja je gladna i bez hleba mogla da umre na ulici, i neko ko bi se razboleo i nije imao novca da plati lekare bio je u opasnosti da umre. A u današnje vreme imamo nacionalno osiguranje, zdravstvene fondove i druge državne socijalne sisteme. Oni su, naravno, daleko od savršenih, ali ipak prešli smo veliki deo puta. 

Po definiciji, novac je sredstvo kojim čovek pokriva svoje potrebe i želje. Sa napretkom društva uveli smo sisteme koji se brinu o osnovnim životnim potrebama ljudi. Društveni novac se akumulira iz naših poreza, ali budući da je fond opšti, svi imaju koristi. Uostalom, nije svima potrebna hospitalizacija svaki dan.

Postoje zemlje sa odličnim socijalnim uslovima, poput besplatnog obrazovanja od vrtića do univerziteta i dugog porodiljskog odsustva. I postoje zemlje koje svakom čoveku čine život težim. Svakako, u vreme teške ekonomske situacije, mi moramo da pronađemo kreativna rešenja. 

Uopšteno govoreći, što država više preuzima na sebe da osigura osnovne egzistencijalne potrebe, poput hrane i smeštaja, to ćemo biti spremniji za budućnost. Stručnjaci predviđaju da će u roku od nekoliko godina većina stanovništva ostati bez posla, računari i roboti će zauzeti radna mesta. Ukoliko se ne pripremimo za takav scenario, stvarnost će nas velikom silom ošamariti. 

Pored priprema na nivou države, mnogo toga već može da se učini odmah, od dole, u privatnim organizacijama, stambenim zgradama, komšiluku i u zajednici. Slede neke ideje koje ilustruju potencijal povezanosti u međusobnom dopunjavanju.

понедељак, 25. август 2025.

IMA LI ISTINE NA ZEMLJI

 

Ima li istine na zemlji 

„Svi kažu: nema istine na zemlji. Ali nema istine ni Gore“, kaže Puškinov Salijeri. Mnogi ljudi osećaju gorčinu sadržanu u ovoj rečenici. 

Zašto upravljanje od Gore nije pravedno? Zašto neki dobijaju sve, a drugi ništa? 

Ali problem nije u pravdi ili nepravdi, već u našoj nesposobnosti da vidimo pravu sliku univerzuma. 

Naš svet i Viši svet 

Kabalisti kažu da ne postoje odvojeni koncepti „naš svet“ i „Viši svet“. Ovi termini su uvedeni samo zarad praktičnosti. Čovek koji uđe u osećaj Višeg sveta i počne da razume sebe kroz duhovne sile, vidi oba sveta kao jedinstvenu celinu. 

Iza svakog predmeta ili fenomena našeg sveta, on vidi silu koja obezbeđuje postojanje ovog predmeta ili fenomena, pokreće ih i kontroliše. A onda čovek počinje da se odnosi ne prema predmetu, već prema sili koja deluje na njega. 

U našem svetu, običan čovek vidi samo događaje. Ali član vlade, na primer, razume šta ih je izazvalo i sa kojom svrhom. Kada obični ljudi čitaju u novinama o neuspehu vladine politike ili drugim događajima, on ne misle da je te članke neko naručio, platio i da su se pojavili u novinama sa određenom svrhom. 

Takvi ljudi veruju da je ono što je napisano u štampi istina. Za njih se to zaista događa. Ali postoje ljudi koji pišu te članke i znaju da tako treba da pišu. I postoje ljudi koji su iznad njih i naručuju te članke. 

недеља, 24. август 2025.

PRIRODA JE POČELA DA UKLANJA SVOJ ZAŠTITNI EKRAN - 3

 

Priroda je počela da uklanja svoj zaštitni ekran, 3. deo 

Komentar: Sudeći po broju prirodnih katastrofa koje se dešavaju u poslednje vreme, vidimo da ljudi narušavaju red u prirodi. Ali, opšte je prihvaćeno da se prema prirodi odnosimo kao prema neživom sistemu i da joj nanosimo samo „mehaničku” štetu. 

Ipak, kažete da je koren ovoga na višem nivou, u pogrešnim odnosima među ljudima. 

Moj odgovor: Glavni problem je u tome što treba da naučimo kako da vidimo sebe unutar prirode, a ne izvan nje, kao što to obično mislimo. Mi smo odgovorni za prirodu, za kuću u kojoj živimo. Smešteni smo u kuću koja je puna dugmadi, ali ne znamo čemu ona služe. Pritisnemo jedno dugme i udari nas uragan; pritisnemo drugo i nastane cunami ili požar. Pritisnemo treće i sve je divno.

Pa šta onda da radimo? Čovečanstvo je kao bespomoćno dete koje sedi u maloj kući usred šume i ne zna kako da se ponaša. To znači da moramo ispravno da rastemo da bismo postali istinski slobodni. 

Kada ljudi izlaze iz svoje kuće i odlaze u šumu ili planine, oni misle „idemo u prirodu“, ali to je pogrešna percepcija. To je kao da izlaze iz svojih kuća i ulaze u kuću životinja. Ali priroda je i njihova kuća, takođe! Moramo da prestanemo da posmatramo integralni sistem prirode kao nešto spoljašnje u odnosu na nas. 

Moramo da osetimo da smo unutar prirode, da utičemo na nju i da ona utiče na nas, i da je ta međusobna veza trenutno pogrešna. Otuda, osoba je ta koja mora da se promeni. 

субота, 23. август 2025.

PRIRODA JE POČELA DA UKLANJA SVOJ ZAŠTITNI EKRAN - 2


Priroda je počela da uklanja svoj zaštitni ekran, 2. deo 

Pitanje: Kako čovečanstvo može da napravi ravnotežu koja u prirodi instinktivno  postoji, ali je kod ljudi nema? 

Odgovor: Čovek nema instinkt za ravnotežu sa prirodom. Zato mu je data prilika da samostalno i svojim naporima izgradi ljudsko društvo, da postigne snagu povezanosti i razum koji mu omogućava da postigne ravnotežu. 

Otuda, borba protiv zagađenja životne sredine je beskorisna, budući da je glavni izvor zagađenja čovek koji je ušao u novu eru. Ako ne vodi računa o sopstvenoj ispravci, onda čak i minimalni poremećaj, samo gram nepravilnog uključivanja u prirodu, izbacuje čitav sistem prirode iz ravnoteže. I to je ono što tek sada počinjemo da vidimo. 

Čovečanstvo neće nestati, ali do poslednjeg trenutka moguća je svaka vrsta katastrofe: priroda će da nas potopi u moru, zamrzne, ispeče na ekstremnoj vrućini i spali u šumskim požarima. 

Pitanje: Sjedinjene Države su godinama sprovodile testiranje nuklearnog oružja na dva atola u Tihom okeanu, nakon čega su, naravno, postali nepogodni za ljudski život. Ali priroda je tamo izvanredno procvetala, kao nigde drugde. Kao rezultat toga, naučnici su zaključili da je šteta koju uzrokuje ljudsko prisustvo gora od štete nuklearnog zračenja. Kako je to moguće? 

Odgovor: Priroda zna kako da izleči štetu koja joj je naneta na nižim nivoima, ali naravno i to ima svoje granice. Ukoliko je šteta prevelika, promene će postati nepovratne. 

петак, 22. август 2025.

PRIRODA JE POČELA DA UKLANJA SVOJ ZAŠTITNI EKRAN - 1

 

Priroda je počela da uklanja svoj zaštitni ekran, 1. deo 

Pitanje: Godine 2017, uragan Irma besneo je iznad Karipskih ostrva; to je bio najsnažniji uragan u istoriji Atlantika do tog trenutka. Uragan se velikom brzinom približavao Floridi kada je proglašena evakuacija stanovništva zbog pretnje od razaranja i poplava. 

U isto vreme, hiljadama milja zapadnije, situacija je bila potpuno suprotna; vladala je suša i velika vrućina, što je dovelo do ogromnih šumskih požara. Šta se to događa sa prirodom? 

Odgovor: Svi govore o zaštiti životne sredine, da moramo da sačuvamo prirodu u njenom izvornom obliku, i da na taj način očuvamo prirodnu ravnotežu. U prirodi jedno proždire drugo i tako se održava određena ravnoteža. Kada čovek dođe i naruši ovu ravnotežu, što utiče i na životinje i na biljke, tada čak i zemlja počinje da puca i da se suši. 

Ljudi su oduvek mislili da moramo da čuvamo prirodu, kao da čovek stoji izvan prirode i treba da očuva njenu ispravnu formu i ravnotežu između neživog, biljnog i životinjskog. U poslednjih 50 do 60 godina, velika pažnja se posvećuje zaštiti životne sredine i veruje se da će nam to obezbediti dobar život. 

Ali, nauka kabala kaže da je to pogrešan pristup. Priroda izlazi iz ravnoteže upravo zbog čoveka, koji nije u ravnoteži sa njom. Razlog nije u tome što on zagađuje prirodu, spaljuje šume, ore zemlju ili crpi vodu. 

Čovek, isto tako, mora da bude deo čitavog ekosistema. Čovečanstvo mora da se promeni i postane integralno, poput čitave prirode, i da zauzme i ispuni ćeliju koja nam je dodeljena između neživog, biljnog, životinjskog i ljudskog nivoa ekosistema.