понедељак, 16. новембар 2026.

KOJE MOGUĆNOSTI ZA TO DA SE PRONAĐE SREĆA IMAJU FOKUS NA KOLEKTIVNO BLAGOSTANJE UMESTO NA LIČNI NAPREDAK

 

 

Koje mogućnosti za to da se pronađe sreća imaju fokus na kolektivno blagostanje umesto na lični napredak

U kojoj meri naše lično emocionalno stanje utiče na ljude oko nas? Koliko drugi ljudi utiču na nas? Šta najviše doprinosi poboljšanju kolektivnog duha? 

Brojna istraživanja pokazuju da je pogrešno da pojedinca posmatramo kao izolovanu jedinku, budući da smo svi mi proizvod uticaja našeg okruženja. Ljudi menjaju svoja shvatanja i vrednosti, ciljeve i težnje, zadovoljstva i izvore uživanja, u zavisnosti od toga šta usvajaju od drugih. U današnjem svetu, u kojem smo svi međusobno povezani, čovečanstvo je poput malog društva. Pored uticaja koji su nam jasno vidljivi, postoje i brojni nevidljivi kanali, bezbrojne mreže i unutrašnje niti kroz koje informacije prelaze sa jedne osobe na sve ostale. Na taj način, jedni drugima prenosimo želje, emocije, raspoloženja, misli i razmišljanja. To je šira slika. A sada, pogledajmo detalje.

Zamislite da dolazite na posao ne baš najbolje raspoloženi, a ispred sebe vidite nekoga ko je izuzetno dobro raspoložen. Taj kontrast može pomalo da zaboli i dovede nas u neprijatan položaj. Pred nama su tada tri mogućnosti: a) da pokušamo da ignorišemo tu osobu da se ne bismo osećali još gore zbog toga što je njoj lepo, a nama nije; b) da uputimo neku primedbu koja će je malo „spustiti”; ili c) da prihvatimo njeno divno raspoloženje. 

Ljudi već znaju kako da postupe prema opcijama A i B, pa se fokusirajmo na opciju C. Pozitivna atmosfera, u kojoj ljudi jedni druge uzdižu umesto da jedni druge spuštaju, ne nastaje sama od sebe. 

Poređenja radi, kada je naše dete dobro raspoloženo, uživamo da ga vidimo takvog i molimo da mu osmeh ostane na licu tokom čitavog života. Naša ljubav prema detetu nas otvara da primimo njegovu pozitivnu energiju. Na poslu su, međutim, odnosi prirodno drugačiji. 

Da bismo mogli da „preuzmemo” raspoloženje nekog drugog, moramo da poštujemo tu osobu i da osećamo da smo prijatelji, da je ona povezana s nama, da nam je draga i da je u našim očima važna. Ukoliko uspemo da izgradimo takvu povezanost, možemo jedni drugima pomoći da postignemo dobro raspoloženje, radost, pa čak i sreću. 

петак, 13. новембар 2026.

VI VIDITE ČAŠU KAO POLUPRAZNU ILI POLUPUNU. ZAŠTO?

 

 

Vi vidite čašu kao polupraznu ili polupunu. Zašto?

 Šta je bolje – posmatrati čašu kao polupunu ili kao polupraznu? Uistinu, postoji i treća mogućnost: napuniti je do vrha. 

Ukoliko istražujemo razvoj čovečanstva, vidimo da ono najčešće napreduje pod pritiskom negativnih faktora. Otpozadi nas guraju patnja, strah, oskudica, konkurencija i potreba da pobegnemo od neprijatnih stanja. Čak i naša kultura i umetnost u velikoj meri izgrađene su na sukobu, tragediji, ratu, unutrašnjoj borbi i nečemu što nedostaje. Više smo skloni tome da izbegavamo zlo, nego da težimo ka istinskom dobru. 

Ali, šta je „dobro”? Da li je to uistinu nešto što smo izabrali za sebe? 

Od detinjstva, društvo nas uči da je dobro biti bogat, snažan, uspešan, uticajan i biti prvi. Potrošačka kultura nameće svoje standarde i neprestano nas uverava da nam je potrebno još jedno dostignuće, imovina ili statusni simbol. Trčimo za srećom u skladu sa obrascima koje nam je društvo usadilo, ali to zadovoljstvo nikada ne traje dugo. 

Pozitivno razmišljanje može donekle da pomogne. Ono može da usmeri našu pažnju sa prazne polovine čaše na punu polovinu, da nam podigne raspoloženje i pruži privremeno olakšanje. Ipak, ono ne može u osnovi da promeni unutrašnji obrazac po kojem živimo.

четвртак, 12. новембар 2026.

DUHOVNI KORIJEN PATNJE

     

 

Duhovni korijen patnje

Objavljeno 9. aprila 2019. u 08:51 

Pitanje: Zašto, nakon što ste prošli kroz patnje i vidjeli rezultate do kojih su vas dovele, razumijete da i nije moglo da bude drugačije i vi ih opravdavate, ali dok prolazite kroz njih, vi ne možete da ih opravdate? 

Odgovor: Uistinu ne možete. Ukoliko unaprijed mislite: „Sada sam spreman za sve vrste patnji i iskušenja, za sve što postoji, jer  će mi to otkriti čitav svijet, duhovne osjećaje!” – onda je to dobro. Ali, nakon što iskustite minut patnje, spremni ste da sve napustite i pobjegnete samo da to više ne osjećate.

Kasnije, za sve to nalazite opravdanje. Čovjek je tako stvoren. 

Pitanje: Da li ovo ima duhovni korijen? 

Odgovor: Da, to su dvije linije koje mi još ne možemo da kombinujemo unutar nas. 

Pitanje: Ja ovo ne mogu da opravdam dok patim, i jedino kasnije mogu da razumijem da li je to bilo  korisno. 

Odgovor: Ispravna patnja se osjeća jedino u grupi. To je nedostatak komunikacije između prijatelja, nedostatak uzajamnog jemstva, uzajamnih obaveza, uzajamnog uzdizanja. Sve ostalo je potpuno nepotrebna patnja, i bolje je da se izbjegne.

 

Link - The Spiritual Root Of Suffering

 

 

среда, 11. новембар 2026.

ŠTA TREBA DA TRAŽITE KADA PATITE?

 

 

Šta treba da tražite kada patite?

Objavljeno 6. marta 2019. u 09:17

Pitanje: Šta čovjek treba da traži kada osjeća snažnu fizičku patnju i bol?

 Odgovor: Kada osjetite snažnu patnju i bol, obratite se  Stvoritelju  pitanjem: „Koji je razlog ove patnje?" 

Razlog je egoizam, suprotnost Svjetlosti. I ne postoji ništa drugo. 

Možete da tražite za svoju ispravku, da patnju zamijenite za radost, zdravlje i tako dalje, jer nas stanje patnje gura i udaljava od Stvoritelja.

 

Link - What Should You Ask For When You Are Suffering?