уторак, 2. јун 2020.

PREDATORI KOJI LEČE SVOJ PLEN...



Predatori koji leče svoj plen, i šta možemo da naučimo iz supermarketa

Dok se zagađenje vazduha u Kini povećava na nivoe koji su bili "normalni" u danima koji su prethodili COVID-u, i dok zemlje širom sveta proslavljaju ponovno pokretanje svojih privreda, nada za promene koju su mnogi negovali tokom čist – vazduh – čista – voda dana izolacije, izgleda da bledi. Ali, priroda nam je već pokazala da nas ne želi onakve kakvi smo bili. Ako se vratimo u normalno stanje, i priroda će se vratiti kažnjavnju, i to sa osvetom.

Čovečanstvo, vrh (kruna) stvaranja, naštetilo je stvaranju više nego bilo koje drugo stvorenje. U stvari, to je jedino stvorenje koje ide protiv onoga ko ga je stvorio – Majke Prirode. Pojavom koronavirusa prvi put se dogodilo to da nam je priroda pokazala da nas može pogoditi sve, bilo gde i bilo kada, ukoliko tako odluči. Ali, to je uradila sa saosećanjem. Broj smrtnih slučajeva od COVID-19 zaista nije mnogo veći od sezonskog gripa, ali nas je na smrt preplašio. To je bilo prvi put da su i obični ljudi i državne vođe stajli zbunjeni i bespomoćni pred Majkom Prirodom. 

"Prisiljavajući nas da ostanemo kod kuće, koronavirus nas je primorao da prestanemo da se takmičimo, i ujedno, prestali smo da uništavamo Zemlju."

Priroda nam je poslala poruku: neću tolerisati vaš egocentrični bezobrazluk. Neću tolerisati vaše pljačke i ubijanja, potrošnju i zagađivanje, trovanje i gušenje svega i svakoga samo kako biste mogli da budete na vrhu gomile ruševina koje ste stvorili usput.

Svako drugo stvorenje, osim čoveka, ponaša se onako kako treba i na taj način doprinosi opštem dobru. U dečjim filmovima često crtamo okrutna lica predatora kao što su tigrovi ili vukovi. Ali, istina je da ovi grabljivci sprečavaju prenaseljenost onoga što je njihov plen i na taj način dovode do trošenja njihovog izvora hrane i održavaju svoje čopore zdravim i jakim time što jedu slabe i bolesne.

Vuk neće istovremeno ubiti više od jednog jelena ili losa. Nakon što ubije, poješće sve što mu je potrebno i otići će da se odmara dok sledeći put ne bude gladan. Ljudi su upravo tome suprotni: ubijaju daleko više nego što im je potrebno da bi jeli, i ponose se ubijanjem najjačih i najzdravijih životinja. Ljudi ne ubijaju da bi jeli; ubijaju da pokažu svoju snagu.

Uzmimo još jedan primer. Kada u bilo kojem modernom supermarketu odete na odeljenje sa mlečnim proizvodima, pronaći ćete beskonačan niz sireva. Pre dvadeset, trideset ili četrdeset godina ti sirevi nisu postojali. Pojavili su se samo zato što se proizvođači mlečne hrane takmiče preko  kupaca, tako što proizvode sve više različitih namirnica u nadi da će dobiti više prostora na rafovima na štetu drugih proizvođača. U procesu se više od polovine proizvedenog odbacuje, cena proizvoda raste, nepotrebno se izvlači više resursa iz zemlje, više životinja se zlostavlja, vazduh postaje zagađeniji emisijama mašina i kamiona, saobraćaj postaje gušći, a zaposleni u konkurentskim kompanijama gube posao, jer njihova kompanija nije mogla da donese proizvod na rafove u trgovinama. Svaki put kada biramo jedan sir umesto drugog, nehotice pravimo jako mnogo ljudi nesrećnima.

Problem nije u onome što konzumiramo, a svakako ne i u tome što uživamo u dobroj hrani i ostalim pogodnostima koje život može da ponudi. Naprotiv, ja sam za to. Problem je u našim odnosima. Priroda nas ne želi ne zato što jedemo druge životinje ili što ispuštamo ugljenik. Ona nas ne želi zato što smo zli jedni prema drugima, i što svojim zverstvima jednih protiv drugih, uništavamo celu planetu.

Zbog toga dajem takvu važnost obrazovanju, a ne smanjenju potrošnje ili drugim ograničenjima. Smanjenje neće pomoći ako problem ne rešimo tamo gde leži - između nas, u želji da uništimo jedni druge.

Prisiljavajući nas da ostanemo kod kuće, koronavirus nas je primorao da prestanemo da se takmičimo, a zajedno sa tim prestali smo i da uništavamo Zemlju. Ako se budemo vratili tome da jedni druge hvatamo za gušu, priroda će poslati drugog izaslanika koji će nas čvršće razdvojiti dok ne naučimo lekciju.

Pošto nam je već dozvoljeno da se okupljamo i komuniciramo, iskoristimo ovu pauzu koja nam je data da počnemo ispočetka, da pokušamo da budemo bolji jedni prema drugima. Baš kao što je naša zla volja jednih prema drugima razbolela Zemlju, koja je onda nas razbolela, tako će nas i naša dobra volja jednih prema drugima izlečiti, a zatim izlečiti i Zemlju.


Autor:
  Dr Mihael Lajtman

Нема коментара:

Постави коментар

Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.