Zašto je važna preventivna medicina
Ukoliko se osvrnemo na period od pre 1000 do 2000 godina, videćemo da je u praksi postojala preventivna medicina. Bilo je važno da se održi zdravlje ljudi da bi mogli da brane sebe i svoje porodice, sela, gradove i nacije. U skladu sa tim, razvijene su različite prakse za sprečavanje bolesti, koristeći sredstva koja su imali u to vreme.
Danas smo došli u situaciju da je novac postao pokretačka snaga medicinskog sistema, pretvarajući medicinu u veliki biznis. Ministarstvima zdravlja su potrebni pacijenti da opravdaju svoje budžete, kao što to rade i bolnice i farmaceutske kompanije. To je današnja realnost, čak iako nam je neprijatno da to priznamo. Na putu ka istinskim promenama, sistem zdravstvene zaštite moraće da promeni svoje ciljeve od toga da leči bolesne do toga da osigura da ljudi uopšte ne obolevaju.
Preventivna medicina, u punom smislu te reči, mora da se proširi na čitavo naše okruženje: gde živimo, šta udišemo, koliko se krećemo, pod kojim uslovima radimo, šta jedemo, koliko spavamo, kakva je naša dnevna rutina i kvalitet naših odnosa. Sve što bi moglo da predstavlja faktor rizika za buduće bolesti treba da bude uključeno u oblast koju pokriva preventivna medicina. Dobro uređen zdravstveni sistem treba da postavi zahteve i smelo navede šta je ispravno, pogrešno, efikasno i neefikasno u pogledu održavanja zdravlja ljudi i sprečavanja bolesti.
U drevnoj Kini, seoski lekar je putovao od kuće do kuće, a na svakom pragu čekao ga je novčić kao izvor prihoda. Ukoliko nije bilo novčića, to je značilo da je neko u kući bolestan i da lekar mora da uđe i da ga leči. Ideja je bila da lekar zarađuje za život održavajući zdravlje svih.
Prema integralnom pristupu obrazovanju, koji posmatra ljudsko biće, društvo i prirodu kao jedinstvenu celinu, preventivna medicina znači, pre svega, brigu o ravnoteži u najvišem sistemu prirode, sistemu ljudskih odnosa. Uticaj se širi od ljudskog nivoa na sve sisteme ispod njega: nepokretni, vegetativni, životinjski i ljudsko telo. Otuda, mi moramo da radimo na transformaciji ljudskih odnosa od egoističnih do integralnih, uz postojanje međusobne pomoći i podrške u našim odnosima. Što više učimo kako da to uradimo i što više postoji potpun, metodičan pristup za to, to ćemo više videti poboljšanja u zdravlju, kao i u bezbroj drugih problema na ličnom, društvenom, globalnom i ekološkom nivou.
Uzmimo, na primer, količinu pritiska koju deca i adolescenti doživljavaju u školi. Mnogoj deci koja idu u školu događa se da se nađu u takmičarskoj, agresivnoj, pa čak i nasilnoj atmosferi. Takvo okruženje šteti njihovom nervnom sistemu i njihovom zdravlju, a utiče i na porodičnu atmosferu. Zbog toga je potrebno da ispitamo izvore iz kojih mlađa generacija usvaja pojačane egoistične stavove prema drugima i okruženju – medije, TV emisije, društvene mreže i video igre – i da počnemo da ih čistimo.
Pored toga, bilo bi mudro da postavimo prioritetni cilj obrazovnim institucijama: izgradnja pozitivnih odnosa među svima. Uz pravilno vođenje, svaka učionica može da postane mesto velikog druženja. Ovo bi svakom detetu pružilo bezbedno okruženje, koje mu omogućava da izvuče najbolje iz sebe.
Radno mesto je ključno područje života mnogih odraslih. Otuda, isplati se ulagati u poboljšanje odnosa i opšte atmosfere na radnom mestu. Kao što je dobro poznato, navika postaje druga priroda. Prema tome, ako posvetimo vreme radionicama povezivanja među zaposlenima, videćemo poboljšanja ne samo u zdravlju, već i u kreativnosti i produktivnosti. Svi imaju korist na svakom nivou. Takođe bi bilo vredno da izdvojimo vreme za zajedničku fizičku aktivnost. To je zdravo i istovremeno zbližava ljude.
Kada se društvo okupi u ujedinjujućem harmoničnom zagrljaju, biće to naša najbolja odbrana od negativnih pojava koje nas vode ka bolesti. To nije brzo rešenje, već sveobuhvatno. Na putu ka ovom sveobuhvatnom objedinjujućem rešenju, treba da pravimo male korake. Na primer, mogli bismo da imamo vežbe sreće za oslobađanje od stresa - iznenada pustimo zvuk smeha preko zvučnika, i u roku od nekoliko trenutaka svi koji čuju taj zvuk će se takođe smejati. Smeh opušta, donosi osmehe i leči.
Svakodnevni put do posla i nazad je sasvim druga priča zajedno sa beskrajnim saobraćajnim gužvama, izlivima besa u saobraćaju i zagađenjem vazduha. Pretpostavimo da smo doneli zajedničku odluku da je dosta, da moramo da promenimo svoju percepciju, i odlučimo da u gradu bude dozvoljen samo javni prevoz, bicikli, skuteri ili pešačenje. Buka bi se smanjila, vazduh bi se pročistio, a pešačenje bi nas smirilo. Ne postoji aktivnost prirodnija za telo od hodanja, odgovara skoro svima, svim uzrastima i u bilo kom stanju.
Hrana i ishrana su, naravno, centralna komponenta ove slike. Možete li da zamislite svet bez brze hrane? Bez reklama koje podstiču prekomernu i štetnu ishranu? Kako bi se samo naše zdravlje promenilo!
Kada govorimo o zdravom načinu života, pominjemo i izgled i negu tela. Svi žele da se osećaju privlačno, lepo i spremni su da vredno rade za to. Ali uistinu, ono što osobu čini privlačnom dolazi iz drugačijeg pravca.
Onoga ko razvije sposobnost da oseti druge, da uđe u njihove želje, da oseti šta im je potrebno i ima nameru da im čini dobro, drugi doživljavaju kao privlačnog i lepog. Poput brižne majke koja razmišlja samo o tome kako da bude od koristi svojoj deci i zbog toga ona njima izgleda savršeno, i nikada je neće napustiti.
Svakoj osobi je potrebna toplina i sigurnost koju je dobijala od svoje majke i ona čezne da je neko razume, sasluša i ceni. Svako ima svoje uspone i padove, i ko god zrači ljubavlju oko sebe percipiran je kao izvor pozitivnog duha i inspiracije. „Ljubi bližnjeg svog kao samog sebe“ je glavni zakon stvaranja, i ko god se u njemu ističe, drugi će ga osetiti kao najlepšeg od svih.
Tako, koren svih bolesti i problema je neravnoteža. Ukoliko uspostavimo ravnotežu u ljudskim odnosima i zajedno nastojimo da uklonimo egoistične vrednosti, nepotrebne pritiske, zagađenje vazduha i nezdravu hranu iz naših života, uz istovremeno dodavanje fizičke aktivnosti i pozitivnog humora, onda zaista možemo reći da smo počeli da se bavimo preventivnom medicinom.
Budimo
zdravi, dobro povezani i celoviti.
Link - 𝗪𝗵𝘆 𝗜𝘀 𝗣𝗿𝗲𝘃𝗲𝗻𝘁𝗶𝘃𝗲 𝗠𝗲𝗱𝗶𝗰𝗶𝗻𝗲 𝗜𝗺𝗽𝗼𝗿𝘁𝗮𝗻𝘁?

Нема коментара:
Постави коментар
Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.