Ponovno otvaranje ekonomije?
Prvo, moramo da se promenimo
Da bi se spriječio potpuni kolaps, širom svijeta se vode rasprave o tome kako bi zemlje trebalo i u kojoj mjeri da ponovno da otvore svoje ekonomije. Ali, to otvaranje, a da se pre toga ne pozabavimo uzrokom zbog kojeg je izbio koronavirus, po svoj prilici bi imalo užasne posljedice, koje bi učinile da teška iskustva koja nosi trenutna pandemija izgledaju mala.
Mi mislimo da smo u ratu s prirodom, da moramo da se borimo protiv nje i da moramo da je pokorimo. Zaboravljamo da smo i mi sami stvorenja prirode. Svaka naša misao, plan, riječ i akcija stvorena je u prirodi, prije nego što se manifestovala u nama. Ovo je istinito čak i što se tiče čovjekove težnje da prirodu potčini. Ali pokušaj da osvojimo upravo ono što nam je i samu misao o osvajanju usadilo u naše umove, ima čak manje smisla od toga da jurimo vlastite repove.
Isto kao što ne razumijemo to zbog čega nam priroda šalje misli koje šalje, ne razumijemo ni to zašto nam je poslala koronavirus. Tako, priroda je imala proces koji je doveo do nastanka virusa. Ako hoćemo da pobijedimo virus, moramo da znamo odakle je došao i zašto. Kad identifikujemo proces koji je stvorio virus, vidjećemo ono što moramo da učinimo kako bismo ga suzbili, ali vidjećemo i zašto na lageru postoje još mnogi virusi, čak daleko zlokobniji.
Već je mnogo naučnika ukazalo na to da je ljudsko ponašanje uzrok pojave virusa. Objasnili su da je uništavanje prirodnih staništa mnogih divljih životinja prisililo životinje da migriraju bliže ljudima. To je omogićilo ono što virolozi nazivaju "prelivanje" virusa sa životinja na ljude. Svi koronavirusi koji su u ovom vijeku izazivali respiratorne sindrome proistekli su iz takvih "prelivanja". SARS, MERS i COVID-19 – svi su potekli od virusa koji su migrirali iz životinjskog carstva, i izazivali su kod ljudi bolesti opasne po život. To je slučaj i s virusom ebola.
Širenje virusa nije jedino što je ljudsko ponašanje uzrokovalo. Ljudsko ponašanje zagadilo je okeane, jezera i rijeke, zagadilo je vazduh i zemlju. Okeani su postali siromašni ribom, nebo pticama i zemlja životinjama. Ljudsko ponašanje uzrokuje glad i bolest kod miliona muškaraca, žena i djece diljem svijeta, porobljava ih, siluje i iskorišćava na bezbroj načina. Ljudsko ponašanje nanosi smrt i muke milionima kroz rat, deportaciju i uništenje zajednica i cijelih zemalja. Čak su i imućni i prosperitetni ljudi toliko pogođeni ljudskim ponašanjem da utočište pronalaze u drogama, samoubistvu, prekomjernom uzimanju hrane i depresiji. Ukratko, ljudsko ponašanje je uzrok svega onoga što je loše i pogrešno u svijetu.
Ipak, zašto smo toliko štetni za sve što je oko nas i svakoga ko je oko nas? I, ako je naše ponašanje tako pogrešno u osnovi, možemo li uopše da ga popravimo? Ako možemo, odakle da počnemo?
Počinjemo u kući
Sve životinje se ponašaju u skladu sa svojom prirodom. Čovjek je dio prirode; otuda, čovjek se ponaša u skladu s ljudskom prirodom. Ako ljudsko ponašanje ima manu, to je zato što je takva i ljudska priroda.
Ako grlimo drveće, to neće promijeniti ljudsku prirodu, ali ako grlimo ljude – to hoće. Promjena bi trebalo da započne kod kuće, s ljudima koji su nam najbliži. Moramo da upotrijebimo ovaj COVID-19-zastoj u štetnom kapitalizmu da bismo se ponovno povezali u porodici, da ponovo uspostavimo onu vezu koja je od nas načinila porodicu, ali koju su mnogi od nas usput izgubili.
Zatim, trebalo bi da pogledamo naše zajednice i počnemo da ih rekonstruišemo. Da parafraziramo riječi koje je rekao Kenedi: nemojte da pitate što vaša zajednica može da učini za vas; pitajte što vi možete da učinite za svoju zajednicu. Za uspjeh će biti potrebno obostrano opredjeljenje, ali ako ljudi razumeju važnost i hitnost obnove naših zajednica, biće odziva.
Prije nego što krenemo u akciju, moramo da budemo svjesni. Treba prvo da pustimo da se ideja da je ljudska priroda korijen svih problema spusti u naše umove i u umove ljudi u našoj porodici, zajednici, a zatim da tu zajednicu okupimo i promenimo. Mi to možemo. Sve što treba da uradimo jeste da damo dobar primjer i da pustimo da nas drugi podstaknu svojim primjerom. Ovo dodatno slobodno vrijeme koje nam je dato možemo da iskoristimo da učimo o ljudskoj prirodi, a zatim da izađemo van i nešto u vezi s tim uradimo zajedno s našim prijateljima i susjedima.
Ovaj duh prijateljstva moramo da sa nivoa naše male zajednice širimo svuda. Onako kako se pjevanje s balkona proširilo iz Italije do balkona širom svijeta, isto tako mogu i dobra djela. Ne bojte se da snimite videozapis o tome kako pomažete drugima i objavite ga na društvenim mrežama. Recite gledaocima da to radite jer želite da budete bolja osoba i ideja će postati popularna. Ništa jednostavnije: pomažem drugima jer me to čini boljom osobom. To je sve što ljudi treba da znaju. Osvojićete srca ljudi i oni će htjeti da vas slijede. Ako razumemo ko smo i ukoliko hoćemo da se promijenimo – treba samo da promijenimo svoje postupke. To će promijeniti naše mišljenje, koje će promijeniti i naša srca.
Autor:
Mihael Laјtman je globalni mislilac koji živi u Izraelu. Doktorirao je na polju filozofije i kabale, a magistrirao u oblasti medicinske bio-kibernetike. On je plodan pisac, objavio je preko 40 knjiga koje su prevedene na desetak jezika. Traženi je govornik, a pisao je članke ili davao intervjue za novine, časopise, TV kanale: The New York Times, The Jerusalem Post, Huffington Post, Corriere della Sera, Chicago Tribune, Miami Herald, The Globe, RAI TV i Bloomberg TV i drugi. Lajtmanova poruka je jednostavna: samo kroz jedinstvo i povezanost možemo da riješimo sve naše probleme, bilo da su oni lični ili globalni, dok na taj način stvaramo bolji svijet za našu djecu. Dr Lajtman svakodnevno podučava publiku od oko dva milona ljudi širom svijeta, što se simultano prevodi na engleski, španski, hebrejski, talijanski, ruski, francuski, turski, njemački, mađarski, farsi, ukrajinski, kineski i japanski jezik.
www.MichaelLaitman.com
Pročitajte tekstove Mihaela Lajtmana
Нема коментара:
Постави коментар
Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.