MOJI GENI I VIRUSI

MAK TV /Međumarodna Akademija Kabala/

Voditelj programa - Semjon Vinikur

Prevod je od 34. minuta do 44. minuta

Moji geni i virusi - sa Margaritom Pliner

Voditelj: Cijelo vrijeme je čekamo u našoj emisiji, doktor biološki nauka, genetičar, ekspert, radi u institutu Lancman. Posjeduje 6 ili 7 nobelovih laureata. Ona je jedna od vodećih genetičara u svijetu i imamo tu privilegiju da ste Vi, Margarita, kao željeni gost, prihvatili da dođete ovdje. Ogromno hvala i čekamo Vašu priču o tome šta se dešava sa virusima, šta je sa genetikom, šta se dešava? Moji geni i virusi. 

Margarita Pliner: Pozdrav svima. Ja bih željela da budem na tom nivou na kojem je Priroda stvorila tako veliku Kreaciju, bez obzira na to što govore da je čovjek najveća tvorevina Prirode.

Potrudiću se da vam pokažem prezentaciju. Nije dugačka ali je jako važna. Odnosi se na ona pitanja koja svako od nas postavlja sebi. Hajde da pogledamo, ako uspijem da uključim sada share screen, a vi mi recite da li se vidi. Vidi se, jel tako?

Voditelj: Da, vidi se.

Margarita Pliner: Postoji nešto što se zove socijalni um. Šta nam je potrebno da znamo o tome? To, da postoje geni koji su odgovorni za socijalni um. Odnosno, on je genetski determinasan (određen). To je ono što je priroda stvorila.

Pored toga, takav um, socijalno ponašanje postoji i kod mikroorganizama. Vidite na donjem slajdu – socijalno ponašanje mikroorganizama. Šta znači to da oni imaju socijalno ponašanje?

To znači da kod njih postoji partnerstvo, potraga za hranom, stvaranje kolonija, razmnožavanje, rasijavanje i posmatranje. Komunikacija. Možete li povjerovati, komunikacija između virusa, komunikacija između bakterija... Pored toga što oni komuniciraju, postoji i nešto što se zove kolektivni um kod njih. Oni kolektivno pamte informacije.

Ne samo što pamte te informacije već je poznato da postoje takve bakterije, virusi, gljivice koje komuniciraju među sobom, razmjenjujući informacije, pamteći informacije uz pomoć električnih impulsa. Tako da nam je sad već poznato da ne postoji konkretna genetička informacija kod virusa, nosioca uma - memorije drugog virusa, već da se međusobni odnos između virusa ostvaruje posredstvom električnog signala koji je odgovoran za taj um.

Veliki čovjek, koji se zove David Bon, rodio se u Pensilvaniji, radio na univerzitetu Preston, takođe je čitao lekcije Haifa Gideon. On je poznati fizičar, poznat je po svojim radovima iz kvantne fizike, filozofije i neuropsihologije. Član je Londonskog Kraljevskog Društva. Neobičan fizičar. Šta on piše?

On je otkrio da u plazmi, elektroni prestaju da se ponašaju kao odvojene čestice, kao odvojene individue i postaju dio kolektivnog cijelog. Oni komuniciraju. I to nije samo komunikacija, već komunikacija koja se osjeća kao jedno cijelo. Pored toga, ta komunikacija dovodi do saznanja da postoji organizovani karakter.

Zašto ovo pričam? Postavlja se pitanje, da li je moguć recidiv virusa Covid-19 i da li se treba osloniti na kolektivni imunitet? Odnosno, da bi razmislili, ako kod virusa postoji kolektivna organizacija, možemo li se suprostaviti njemu sa kolektivnim imunitetom?

U Južnoj Koreji su primjetili da više od 100 pacijenata, kod kojih je otkriven pozitivan rezultat na Covid-19, nakon razboljevanja, znači, razboljeli su se, ozdravili i ponovni test nakon toga je bio pozitivan. Naučnici još uvijek ne mogu da utvrde šta je razlog ponovne pojave pozitivnog testa na korona virus, zašto se on pojavljuje opet. Možemo li biti uvjereni da će kolektivni imunitet biti u mogućnosti da se suprotstavi kolektivnom napadu virusa?

Postoji članak, koji vam pokazujem u originalu, tu je sadržaj i rečenice koje sam izdvojila tj podvukla crvenom bojom gdje je napisano da bakterije mogu osnažiti svoj imuni sistem „komunicirajući“ jedna sa drugom. Razumijete? Komunikacija, kontakt, to može pojačati imunitet. To je na nivou bakterija, isto je i sa mravima. Mravi, koji su viši biološki nivo, ista ta kolektivna odgovornost, kolektivna briga, postoji i kolektivni imuni sistem. Virusi takođe stvaraju zajednicu, takođe se povezuju. Oni mogu kolektivno da odluče o sudbini bakterijske ćelije. Rađena su istraživanja koja su pokazala da virusi koji napadaju ostale bakterije, takozvani bakteriofagi, oni mogu da se međusobno dogovaraju i donose zajedničko riješenje. Ovo o čemu pričamo nije razgovor domaćica. 

Vidite dolje, sva ta istraživanja su publikovana nekih desetak godina unazad. Ono što me je zadivilo dok sam pripremala i tražila razne informacije za ovu emisiju, jeste, na vrhu vidite originalnu publikaciju koja je izdata u Kvant magazinu pod nazivom: „Virusi vode skriveni altruistični socijalni život“. Eto, stigli smo. 

Voditelj: Evo smo stigli, da.

Margarita Pliner: Istraživači su počeli da shvataju na koji način virusi međusobno djeluju, kako čuvaju svoju pamet, kako se mogu suprotstavljati zajedno, kako da organizuju zajednicu. Pored toga, u ovom članku, primjetila sam da je napisano, da bez obzira što se nama čini, nama ljudima, a čini nam se da su virusi egoisti sa svrhom jer nas napadaju... Postoje virusi koje možemo okritit na biljnom nivou, na životinjskom i ljudskom, ali postoji i vrijeme gdje oni mogu imati opsežne socijalne kontakte jedni sa drugima. To je međuvirusna populacija. I ta komunikacija uključuje takvo ponašanje koje se može interpretirati kao altruistično ponašanje jednog prema drugom.

Gdje je naš spas? Da budemo slični njima

To je sve od mene za  danas. Hvala vam puno. Nadam se da ćemo svi zapamtiti lekcije koje nam svake sekunde Priroda daje. Povezivanje, razumijevanje jedno drugog, komunikacija.... Hvala puno.

Voditelj: Hvala Margarita. Znači, virusi  su se pojavili da bi nas približili altruizmu u kojem se oni već nalaze. Ka toj vezi jednog s drugim? Da li dobro razumijem? 

Margarita Pliner: Nisam vas čula, možete ponoviti.

Voditelj: Postavio sam vrlo kratko pitanje, virusi su se pojavili kako bi nas približili jedni drugima, da budemo kao oni, jer su oni altruistični, već su zajedno, imaju svoje klubove...

Margarita Pliner: Mnogo je lekcija... i ne samo da nas tome uče. Mi živimo u jednom domu i oni nam pokazuju šta je to dom, oni međusobno komuniciraju, ne svađaju se... Eto tako...

Voditelj: Onda vas držimo za riječ da ćete nam o tome pričati sledeći put u emisiji. 

Margarita Pliner: Hvala vam puno. Obećavam

Voditelj: Hvala puno, puno uspjeha i zdravlja. 

Margarita Pliner: Hvala svima.